Dobro došli, ljubitelji hrvatskoga jezika i kulture!

U  dvorani A1 Regionalnoga centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe (SEECEL) 23. lipnja održano je svečano otvaranje četverotjednog akademskog programa Sveučilišne škole hrvatskoga jezika i kulture. Program Škole, koji se ove godine provodi od 23. lipnja do 17. srpnja, namijenjen je mladima hrvatskoga podrijetla i svim drugim studentima koji žele upoznati Hrvatsku, steći ili proširiti znanje o njoj, te naučiti i/ili usavršiti hrvatski jezik.

Sveučilišna škola hrvatskog jezika i kulture okupila je 22 polaznika iz deset zemalja / Izvor Sveučilište u Zagrebu

U uvodnom obraćanju voditelj Škole Igor Marko Gligorić istaknuo je da se program Sveučilišne škole provodi već duže od četiri desetljeća u suorganizaciji Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatske matice iseljenika. Rekao je kako ove godine u ljetnome programu sudjeluju 22 polaznika iz 10 europskih i prekooceanskih zemalja: Argentine, Australije, Čilea, Ekvadora, Kanade, Mađarske, Njemačke, Sjedinjenih Američkih Država, Švicarske te Ujedinjenog Kraljevstva. Među polaznicima su, kao i prethodnih godina, stipendisti s dvaju partnerskih sveučilišta – Sveučilišta u Pečuhu i Sveučilišta u Rosariju. Usto je još jednu stipendiju, nakon provedenoga natječaja, polaznici iz Čilea dodijelilo Ministarstvo demografije i useljeništva.

Riječ je zatim prepuštena rektoru Sveučilišta u Zagrebu Stjepanu Lakušiću, redovitom profesoru na Građevinskomu fakultetu, koji je naglasio da je Sveučilište u Zagrebu najveće i najstarije sveučilište u Republici Hrvatskoj, te među najstarijima u Europi, istaknuvši 357. obljetnicu njegova neprekidnoga djelovanja. Osvrnuo se i na činjenicu da Sveučilište u Zagrebu, koje se ubraja u jedno od deset najvećih sveučilišta u Europi, broji oko 72 tisuće studenata te oko osam tisuća djelatnika, od čega je šest tisuća u akademskom zvanju, dok ostale dvije tisuće čini administrativno osoblje. Istaknuo je da je ove godine na Sveučilištu u Zagrebu aktivno 189 različitih programa na prijediplomskoj i diplomskoj razini, kao i 65 na doktorskoj razini. Rektor je izrazio veliko zadovoljstvo programom i činjenicom da su polaznici odlučili mjesec dana provesti u Hrvatskoj učeći hrvatski jezik i istražujući hrvatsku kulturu.

Nakon rektorova obraćanja, riječ je prepuštena ravnatelju Hrvatske matice iseljenika Zdeslavu Milasu, koji je istaknuo globalno hrvatsko zajedništvo – općesvjetsku dimenziju hrvatskoga jezika i kulture što povezuje ljude na svim kontinentima. Izdvojio je podatak da je Hrvatska matica iseljenika, osnovana prije 75 godina, i danas jedna od najvažnijih nacionalnih ustanova u Republici Hrvatskoj čija je misija razvijanje i jačanje veza s Hrvatima i njihovim potomcima izvan granica domovine te poticanje očuvanja hrvatskoga jezika, kulture i identiteta kroz brojne obrazovne, kulturne, nakladničke, školske i druge programe. Milas se osvrnuo i na činjenicu da je prošle godine u 151 programu sudjelovalo približno 39 tisuća sudionika te da je Sveučilišna škola hrvatskoga jezika i kulture jedan od najdugovječnijih. Program je podijeljen na akademski jezični dio koji provodi Sveučilište i kulturološki dio za koji je zadužena Hrvatska matica iseljenika. Istaknuo je još jedan program u kojemu se očituje suradnja Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatske matice iseljenika zajedno sa Sveučilišnim računskim centrom – riječ je o Hrvatskom internetskom tečaju (HIT-1), čija je začetnica rukovoditeljica Odjela za školstvo, znanost i šport Hrvatske matice iseljenika Lada Kanajet Šimić. Milas je zaključio svoje obraćanje uvjerenjem kako će Škola polaznicima pomoći pri unapređenju jezičnih kompetencija te da će Hrvatsku upoznati na neposredan i autentičan način.

Na kraju svečanog otvaranja, voditelj Škole Igor Marko Gligorić ukratko je predstavio program Škole koji obuhvaća 120 školskih sati nastave tijekom četiri tjedna (5 sati dnevno od ponedjeljka do petka), što uključuje klasičnu nastavu, ispite i terensku nastavu. Polaznici su obaviješteni o trima oblicima jezične nastave u kojima su dužni sudjelovati: o posebnim gramatičkim satima, o lektorskim vježbama i konverzaciji te o satima usmjerenima na pojedine jezične vještine (čitanje, pisanje, slušanje i govorenje). Razina poznavanja jezika različita je kod svakog polaznika, što znači da su oni raspoređeni u grupe s obzirom na razinu kompetencije koja se ustvrđuje nakon uvodnoga razgovora s nastavnicima. Istaknuo je da ih to ne treba brinuti jer je nastavnicima u cilju pomoći polaznicima na svakome koraku da što uspješnije ovladaju hrvatskim jezikom u ovom intenzivnom sveučilišnom programu. Također je naglasio da će svi polaznici koji budu polagali ispit iz predmeta Hrvatski jezik dobiti diplomu Sveučilišta u Zagrebu zajedno sa svjedodžbom s upisanim ocjenama iz vještina slušanja, govorenja, čitanja i pisanja – uz koje će biti navedena i pojedinačna razina poznavanja hrvatskoga jezika za svaku jezičnu djelatnost. Nakon položenog pismenog i usmenog dijela završnog ispita iz predmeta Hrvatski jezik polaznicima će biti dodijeljena potvrda o ostvarenih osam ECTS bodova, dok će polaznicima za položeni ispit iz predmeta Hrvatska kultura biti dodijeljen još jedan dodatni ECTS bod.

Svečano je otvaranje zaključeno pozdravima voditelja Škole na materinskim jezicima polaznika te slušanjem studentske himne Gaudeamus igitur.